<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" ?>
<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom">
	<channel>
		<title>Sve za vas racunar</title>
		<link>http://bybacko.ucoz.com/</link>
		<description></description>
		<lastBuildDate>Thu, 26 Mar 2009 17:13:28 GMT</lastBuildDate>
		<generator>uCoz Web-Service</generator>
		<atom:link href="https://bybacko.ucoz.com/news/rss" rel="self" type="application/rss+xml" />
		
		<item>
			<title>Prvi hrvatski robot</title>
			<description>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; align=&quot;absmiddle&quot; src=&quot;http://www.live.ba/files/images/3455_3386449237_21ab2626a2.jpg&quot;&gt;
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
Projekt temeljen na najmodernijoj robotskoj tehnologiji u Hrvatskoj &apos;Automatska montaža dvoručnim robotom&apos; predstavljen je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Direktor Hrvatskoga instituta za tehnologiju (HIT) Pero Munivrana obavio je redoviti nadzor projekta i o njemu razgovarao s novinarima.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
&quot;Robot je tehnološko čudo i nastavak je ranijeg projekta&quot;, rekao je Munivrana, dodavši kako ga financiraju HIT i hrvatske tvrtke.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Napomenuo je kako HIT sa dva milijuna kuna financira taj projekt, odnosno složeni robotski sustav, koji bi poput čovjeka trebao obavljati složene operacije montaže.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
Dekan FSB-a dr.sc. Izvor Grubišić, voditelj projekta prof.dr.sc Bojan Jerbić, direktor HIT-a Pero Munivrana i Vladimir Sabo, voditelj programa
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
Ocijenio je kako se radi o top-tehnologiji u svijetu koja će olakšati posao ljudima i ...</description>
			<content:encoded>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; align=&quot;absmiddle&quot; src=&quot;http://www.live.ba/files/images/3455_3386449237_21ab2626a2.jpg&quot;&gt;
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
Projekt temeljen na najmodernijoj robotskoj tehnologiji u Hrvatskoj &apos;Automatska montaža dvoručnim robotom&apos; predstavljen je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Direktor Hrvatskoga instituta za tehnologiju (HIT) Pero Munivrana obavio je redoviti nadzor projekta i o njemu razgovarao s novinarima.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
&quot;Robot je tehnološko čudo i nastavak je ranijeg projekta&quot;, rekao je Munivrana, dodavši kako ga financiraju HIT i hrvatske tvrtke.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Napomenuo je kako HIT sa dva milijuna kuna financira taj projekt, odnosno složeni robotski sustav, koji bi poput čovjeka trebao obavljati složene operacije montaže.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
Dekan FSB-a dr.sc. Izvor Grubišić, voditelj projekta prof.dr.sc Bojan Jerbić, direktor HIT-a Pero Munivrana i Vladimir Sabo, voditelj programa
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
Ocijenio je kako se radi o top-tehnologiji u svijetu koja će olakšati posao ljudima i pomoći u radu mnogim tvrtkama. Smatra kako će robot osim osnovne namjene, uz stanovita poboljšanja, umnožiti svoje mogućnosti u primjeni.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Bojan Jerbić, profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje, smatra kako će robot pojačati automatiku u industriji jer već sada može zamijeniti rad 2 do 3 čovjeka.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
Po njegovim riječima kad se robot poveže u sustav, moći će zamijeniti rad i mnogo više ljudi. Rekao je kako bi povezivanje robota u sustav trebalo završiti 2011.&lt;br&gt;&lt;br&gt;</content:encoded>
			<link>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-03-26-69</link>
			<dc:creator>bybacko</dc:creator>
			<guid>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-03-26-69</guid>
			<pubDate>Thu, 26 Mar 2009 17:13:28 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Igre na Facebooku</title>
			<description>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; align=&quot;absmiddle&quot; src=&quot;http://www.live.ba/files/images/3434_3364395095_9f9804af3f.jpg&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Sigurni smo da tratite nebrojene sate surfajući Facebookom i naslađujući se nad neprimjerenim fotografijama poznanika, no jeste li sigurni da ti isti poznanici nemaju veći mozak od vas? Ili možda znaju brže parkirati auto?
&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Who has the biggest brain?&lt;br&gt;

Jedna od najpopularnijih igara ikada na Facebooku može svoju popularnost zahvaliti jednoj od osnovnih ljudskih osobina: taštini. Ne možete dopustiti da negdje piše kako vaši prijatelji imaju veći mozak od vas, zar ne? E, u tom slučaju morate puno, puno vježbati i igrati logičke igre u ovoj FB aplikaciji. Ako ne volite testove (i &quot;testove&quot;) inteligencije tada vam se ova aplikacija neće svidjeti.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Parking Mania&lt;br&gt;

Znamo da ste ovu igru vidjeli svuda (i u raznim varijacijama, s prikolicom primjerice), na svakoj mogućoj platformi i u svim mogućim verzijama, ali jednostavno je zabavna i zarazna. Pogle...</description>
			<content:encoded>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; align=&quot;absmiddle&quot; src=&quot;http://www.live.ba/files/images/3434_3364395095_9f9804af3f.jpg&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Sigurni smo da tratite nebrojene sate surfajući Facebookom i naslađujući se nad neprimjerenim fotografijama poznanika, no jeste li sigurni da ti isti poznanici nemaju veći mozak od vas? Ili možda znaju brže parkirati auto?
&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Who has the biggest brain?&lt;br&gt;

Jedna od najpopularnijih igara ikada na Facebooku može svoju popularnost zahvaliti jednoj od osnovnih ljudskih osobina: taštini. Ne možete dopustiti da negdje piše kako vaši prijatelji imaju veći mozak od vas, zar ne? E, u tom slučaju morate puno, puno vježbati i igrati logičke igre u ovoj FB aplikaciji. Ako ne volite testove (i &quot;testove&quot;) inteligencije tada vam se ova aplikacija neće svidjeti.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Parking Mania&lt;br&gt;

Znamo da ste ovu igru vidjeli svuda (i u raznim varijacijama, s prikolicom primjerice), na svakoj mogućoj platformi i u svim mogućim verzijama, ali jednostavno je zabavna i zarazna. Pogledate li top ljestvice neće vam biti jasno kako neki ljudi parkiraju auto na praktički nemoguće mjesto za samo nekoliko sekundi. Odgovor je jednostavan - vježba, vježba i samo vježba.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Friends for sale&lt;br&gt;


Ako ste na Facebooku proveli više od deset minuta ovu aplikaciju ste morali vidjeti! Koncept je jednostavan: kupite prijatelje za male novce, a kada im vrijednost naraste prodate ih. Novac dobivate raznim aktivnostima na FB-u kao i zaradom od prodaje. Tu je i mogućnost tjeranja prijatelja tj. robova koje posjedujete da rade poslove poput čišćenja WC-a. Možda vam na prvi pogled nije jasno u čemu je čar igre, ali instalirajte ju i javite nam što ste napravili kada netko kupi vašu curu, a vi nemate novaca da je otkupite.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Životinjsko carstvo&lt;br&gt;

Naše gore list i jedan od ponajboljih primjera iskorištavanja Facebook platforme prilikom izrade igara. Ne ovo nije pucačina u kojoj se kolju životinje iz životinjskog carstva već igra razmjenjivanja sličica. Sa 140 tisuća aktivnih korisnika ova igra je zaista popularna, a jasno je i zašto je tome tako. Facebook potiče ljude na određeni tip druženja, a Životinjsko carstvo se savršeno uklapa u taj svijet gdje je svatko svakom prijatelj.&lt;br&gt;&lt;br&gt;</content:encoded>
			<link>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-03-26-68</link>
			<dc:creator>bybacko</dc:creator>
			<guid>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-03-26-68</guid>
			<pubDate>Thu, 26 Mar 2009 17:10:43 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Predavanja najboljih profesora svijeta besplatno na web stranici</title>
			<description>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img src=&quot;http://www.live.ba/files/images/3617_3351275288_ce16916e3d.jpg&quot; width=&quot;320&quot; align=&quot;absmiddle&quot; border=&quot;0&quot; height=&quot;235&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

&quot;AcademicEarth besplatna je web stranica koja ljudima diljem svijeta pruža pristup nastavi pojedinih predmeta i video lekcije s nekih od najboljih sveučilišta u svijetu.&quot;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Tako kaže Richard Ludlow, osnivač web stranice AcademicEarth.org , sajta koji prikuplja video nastave čitavih predmeta uglednih profesora s Harvarda, Princetona, Stanforda i drugih vodećih sveučilišta. Za početak, mogli biste isprobati profesora Alana Blooma, s Yalea, i njegov predmet Uvod u psihologiju.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

&quot;Još jedan predmet koji je vrlo popularan je fizika Waltera Lewina, s MIT-ja. Tu su i neka gostujuća predavanja, koja su stvarno jako tražena. Recimo, Thomas Friedman i njegov &apos;The World is Flat,&apos; te predavanje Alana Blindera o korijenima financijskih nevolja u kojima smo sada,&quot; kaže Richard Ludlow.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Alan Blinder je bivši dopredsjednik Američke cent...</description>
			<content:encoded>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img src=&quot;http://www.live.ba/files/images/3617_3351275288_ce16916e3d.jpg&quot; width=&quot;320&quot; align=&quot;absmiddle&quot; border=&quot;0&quot; height=&quot;235&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

&quot;AcademicEarth besplatna je web stranica koja ljudima diljem svijeta pruža pristup nastavi pojedinih predmeta i video lekcije s nekih od najboljih sveučilišta u svijetu.&quot;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Tako kaže Richard Ludlow, osnivač web stranice AcademicEarth.org , sajta koji prikuplja video nastave čitavih predmeta uglednih profesora s Harvarda, Princetona, Stanforda i drugih vodećih sveučilišta. Za početak, mogli biste isprobati profesora Alana Blooma, s Yalea, i njegov predmet Uvod u psihologiju.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

&quot;Još jedan predmet koji je vrlo popularan je fizika Waltera Lewina, s MIT-ja. Tu su i neka gostujuća predavanja, koja su stvarno jako tražena. Recimo, Thomas Friedman i njegov &apos;The World is Flat,&apos; te predavanje Alana Blindera o korijenima financijskih nevolja u kojima smo sada,&quot; kaže Richard Ludlow.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Alan Blinder je bivši dopredsjednik Američke centralne banke, pa se može očekivati da zna dosta o ekonomiji. Ili, recimo, možete pogledati što Larry Page, jedan od osnivača Googlea, ima za reći o poduzetništvu. I za njega se može reći da vjerojatno zna o čemu govori. Web stranica AcademicEarth pokrenuta je tek u januaru, ali već privlači širok raspon korisnika.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

&quot;Koriste nas za sve moguće različite svrhe. Recimo, starije osobe, umirovljenici, koji imaju dosta slobodnog vremena, zainteresirani su za vlastito usavršavanje, za učenje nekih novih stvari. Onda nam dolaze studenti, koji ove lekcije koriste kao pomagalo u vlastitom studiju. Čak dolaze i profesori ... kažu da hoće naučiti kako drugi profesori predaju isto gradivo,&quot; dodaje osnivač ove web strane.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
U nekim slučajevima, predavanja iz određenog predmeta popraćena su popisom dodatne literature koju treba obraditi, pa čak i ispitnim materijalima, skupa s odgovorima. Richard Ludlow se nada da će se još više vrhunskih sveučilišta odazvati uz sadašnjih šest koliko ih je već prikupio. Također planira dodati i neke interaktivne sadržaje kako bi, na primjer, i sami korisnici mogli pridonijeti vlastitim znanjem, poput wikija, uz postojeće video lekcije.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Pohađati sveučilište poput Harvarda i Yalea može koštati i više od 50 hiljada dolara godišnje. Premda gledanje video lekcija najboljih nastavnika s tih sveučilišta nije isto kao i pravo pohađanje nastave kod tih predavača, niti se ovi video kursevi priznaju kao položeni predmeti, ipak - sve je besplatno, a dobije se puno.&lt;br&gt;&lt;br&gt;</content:encoded>
			<link>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-03-15-67</link>
			<dc:creator>bybacko</dc:creator>
			<guid>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-03-15-67</guid>
			<pubDate>Sun, 15 Mar 2009 10:49:41 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Cipela i mobitel u jednom</title>
			<description>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img src=&quot;http://www.live.ba/files/images/3306_3330587434_45a7410160.thumbnail.jpg&quot; width=&quot;189&quot; align=&quot;absmiddle&quot; border=&quot;0&quot; height=&quot;151&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Australski znanstvenik razvio je neobičan i na prvi pogled besmislen izum, no iako je sve počelo kao zabava čini se da će njegov gadget uskoro dobiti ozbiljniju primjenu.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Australski računalni stručnjak razvio je mobilni telefon ugrađen u cipelu.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Ideju za ovaj neobični &apos;&apos;špijunski&apos;&apos; izum Paul Gardner-Stephen dobio je iz TV serije Get Smart u kojoj agent Maxwell Smart koristi ovaj telefon.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Ovaj neobični izum izazvao je veliki interes među geekovima pa njegov izumitelj čak razmišlja o tome da ga počne prodavati online.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Ovaj 32-godišnji znanstvenik, koji radi kao bio-informatičar na Adelaide&apos;s Flinders sveučilištu, izradio je ovaj mobitel za prezentaciju koja je za temu imala Get Smart seriju.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Zahvaljujući prijatelju obućaru uspio je realizirati svoju ideju. On mu je usadio Motorolin mobitel ...</description>
			<content:encoded>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img src=&quot;http://www.live.ba/files/images/3306_3330587434_45a7410160.thumbnail.jpg&quot; width=&quot;189&quot; align=&quot;absmiddle&quot; border=&quot;0&quot; height=&quot;151&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Australski znanstvenik razvio je neobičan i na prvi pogled besmislen izum, no iako je sve počelo kao zabava čini se da će njegov gadget uskoro dobiti ozbiljniju primjenu.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Australski računalni stručnjak razvio je mobilni telefon ugrađen u cipelu.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Ideju za ovaj neobični &apos;&apos;špijunski&apos;&apos; izum Paul Gardner-Stephen dobio je iz TV serije Get Smart u kojoj agent Maxwell Smart koristi ovaj telefon.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Ovaj neobični izum izazvao je veliki interes među geekovima pa njegov izumitelj čak razmišlja o tome da ga počne prodavati online.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Ovaj 32-godišnji znanstvenik, koji radi kao bio-informatičar na Adelaide&apos;s Flinders sveučilištu, izradio je ovaj mobitel za prezentaciju koja je za temu imala Get Smart seriju.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Zahvaljujući prijatelju obućaru uspio je realizirati svoju ideju. On mu je usadio Motorolin mobitel u petu jedne cipele i bluetooth slušalice s mikrofonom u petu druge.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
&apos;&apos;Čudno je to. Prva misao većine je da je riječ o nečemu potpuno nepraktičnom, no zapravo to uopće nije loša napravica – telefon zvoni, izujete cipelu, otvorite petu, stisnete gumb i pričate. Za to vam treba otprilike isto toliko vremena koliko i da mobitel nađete u torbi i javite se.&apos;&apos;
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
Gardner-Stephen je koristio ovaj mobitel tri dana i opisuje to kao &apos;&apos;zabavno iskustvo&apos;&apos;, osim kada mu je mobitel zvonio dok je vozio.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
&apos;&apos;Dobio sam par čudnih pogleda, no pokazalo se da su sveučilišta mjesta gdje su ljudi stvarno navikli na svašta. Hodao sam okolo par stotina metara i govorio u cipelu i nitko zapravo nije obraćao pažnju&apos;&apos;.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
Trenutno razmatra praktične mogućnosti primjene ovog izuma, kao što je na primjer stalni nadzor i briga za starije. Naime smatra da bi se cipele s nekim dodatcima mogle koristi za mjerenje pulsa, tlaka i drugo.&lt;br&gt;&lt;br&gt;</content:encoded>
			<link>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-03-15-66</link>
			<dc:creator>bybacko</dc:creator>
			<guid>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-03-15-66</guid>
			<pubDate>Sun, 15 Mar 2009 10:47:36 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Devetogodišnji Lim Ding Wen piše aplikacije za iPhone</title>
			<description>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; align=&quot;absmiddle&quot; src=&quot;http://www.mediainfo.ba/images/stories/TECHZINE/1/lim-ding-won.jpg&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Iako mnogi njegovi vršnjaci nemaju uopšte predstavu šta je iPhone, devetogodišnji Lim Ding Wen bavi se pravljenjem aplikacija za iPhone.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
Lim Ding Wen iz Singapura, genij koji programira aplikacije za Appleov popularni iPhone mobitel, učenik je četvrtog razreda. Posljednji program koji je napravio namijenjen je djeci a nosi naziv Doodle. Program omogućava korisnicima crtanje pomoću prstiju a najlakši način za brisanje već nacrtanog je protresti aparat.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Program je već postao popularan na iTunes download stranici a preuzelo ga je čak 4000 korisnika do sada te se broj svakodnevno povećava.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
&quot;Napisao sam taj program za svoju mlađu sestru koja voli da crta&quot;, kaže Lim u vezi programa Doodle.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Lim Ding Wen poznaje 6 programskih jezika a sa radom na računaru započeo je od svoje druge godine. Od tada je kompletirao oko 20 programa a novina...</description>
			<content:encoded>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; align=&quot;absmiddle&quot; src=&quot;http://www.mediainfo.ba/images/stories/TECHZINE/1/lim-ding-won.jpg&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Iako mnogi njegovi vršnjaci nemaju uopšte predstavu šta je iPhone, devetogodišnji Lim Ding Wen bavi se pravljenjem aplikacija za iPhone.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
Lim Ding Wen iz Singapura, genij koji programira aplikacije za Appleov popularni iPhone mobitel, učenik je četvrtog razreda. Posljednji program koji je napravio namijenjen je djeci a nosi naziv Doodle. Program omogućava korisnicima crtanje pomoću prstiju a najlakši način za brisanje već nacrtanog je protresti aparat.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Program je već postao popularan na iTunes download stranici a preuzelo ga je čak 4000 korisnika do sada te se broj svakodnevno povećava.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
&quot;Napisao sam taj program za svoju mlađu sestru koja voli da crta&quot;, kaže Lim u vezi programa Doodle.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Lim Ding Wen poznaje 6 programskih jezika a sa radom na računaru započeo je od svoje druge godine. Od tada je kompletirao oko 20 programa a novinarima je rekao kako radi na novoj igri za iPhone koja će nositi naziv &quot;Invader Wars&quot;.&lt;br&gt;&lt;br&gt;</content:encoded>
			<link>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-02-11-65</link>
			<dc:creator>bybacko</dc:creator>
			<guid>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-02-11-65</guid>
			<pubDate>Wed, 11 Feb 2009 13:09:44 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Korejanci će do 2012 surfati internetom brzinom od 1Gbps</title>
			<description>&lt;br&gt;&lt;br&gt;
&lt;img border=&quot;0&quot; align=&quot;absmiddle&quot; src=&quot;http://www.mediainfo.ba/images/stories/TECHZINE/1/korea-internet-1.jpg&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Komunikacijska komisija Južne Koreje uložiće 24 milijarde dolara kako bi svojim građanima omogućila internet konekciju brzine 1Gbps.&lt;br&gt;&lt;br&gt;


Ilustracije radi, bitno je napomenuti kako ovakva konekcija dozvoljava download jednog filma koji traje oko 120 minuta za 12 sekundi.&lt;br&gt;&lt;br&gt;


U početku će ovakva konekcija biti dostupna jedino u velikim gradovima u Južnoj Koreji.&lt;br&gt;&lt;br&gt;


Manji gradovi će dobiti konekcije brzine od 50 do 100 Mbps što je 10 do 20 puta brže od jedne prosječne DSL konekcije u SAD-u.&lt;br&gt;&lt;br&gt;


Navedena brzina od 1Gbps namijenjena je za korisnike koji se priključuju putem žičane konekcije dok će za korisnike bežičnih konekcija biti osigurana brzina od 10Mbps.&lt;br&gt;&lt;br&gt;</description>
			<content:encoded>&lt;br&gt;&lt;br&gt;
&lt;img border=&quot;0&quot; align=&quot;absmiddle&quot; src=&quot;http://www.mediainfo.ba/images/stories/TECHZINE/1/korea-internet-1.jpg&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Komunikacijska komisija Južne Koreje uložiće 24 milijarde dolara kako bi svojim građanima omogućila internet konekciju brzine 1Gbps.&lt;br&gt;&lt;br&gt;


Ilustracije radi, bitno je napomenuti kako ovakva konekcija dozvoljava download jednog filma koji traje oko 120 minuta za 12 sekundi.&lt;br&gt;&lt;br&gt;


U početku će ovakva konekcija biti dostupna jedino u velikim gradovima u Južnoj Koreji.&lt;br&gt;&lt;br&gt;


Manji gradovi će dobiti konekcije brzine od 50 do 100 Mbps što je 10 do 20 puta brže od jedne prosječne DSL konekcije u SAD-u.&lt;br&gt;&lt;br&gt;


Navedena brzina od 1Gbps namijenjena je za korisnike koji se priključuju putem žičane konekcije dok će za korisnike bežičnih konekcija biti osigurana brzina od 10Mbps.&lt;br&gt;&lt;br&gt;</content:encoded>
			<link>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-02-03-64</link>
			<dc:creator>bybacko</dc:creator>
			<guid>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-02-03-64</guid>
			<pubDate>Tue, 03 Feb 2009 15:41:47 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Računar koji može preživjeti nuklearni rat</title>
			<description>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img src=&quot;http://www.live.ba/files/images/3482_3219301967_6a85b5d2d3.thumbnail.jpg&quot; align=&quot;absmiddle&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;154&quot; height=&quot;115&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Fanovi igre Fallout znat će cijeniti dizajn ovog mini-računala, no ovaj put nije samo riječ o modifikaciji kućišta: ovo računalo udovoljava standardima američke vojske za rad u najtežim uvjetima.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Nismo sigurni kome osim vojske zbilja može zatrebati ovakvo što. Možda netko pronalazi utjehu u činjenici da, padne li par kilometara od vas atomska bomba, vi nećete preživjeti, ali vaše računalo hoće.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Precizno rečeno, Stinger 553 tvrtke CodaOctopus Colmek udovoljava standardima MIL-STD-810F, MIL-STD-461E, MIL-STD0704E. Što to točno znači, nemamo pojma; pretpostavljamo da mu prašina, vlaga i udarci (možda i meci, tko zna) ne mogu naškoditi.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Što se tiče specifikacija, one nisu nimalo loše: tu je Intelov procesor iz serije Atom, 2 GB RAM memorije, SSD kapaciteta 128 GB te osam USB 2.0 portova.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;</description>
			<content:encoded>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img src=&quot;http://www.live.ba/files/images/3482_3219301967_6a85b5d2d3.thumbnail.jpg&quot; align=&quot;absmiddle&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;154&quot; height=&quot;115&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Fanovi igre Fallout znat će cijeniti dizajn ovog mini-računala, no ovaj put nije samo riječ o modifikaciji kućišta: ovo računalo udovoljava standardima američke vojske za rad u najtežim uvjetima.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Nismo sigurni kome osim vojske zbilja može zatrebati ovakvo što. Možda netko pronalazi utjehu u činjenici da, padne li par kilometara od vas atomska bomba, vi nećete preživjeti, ali vaše računalo hoće.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Precizno rečeno, Stinger 553 tvrtke CodaOctopus Colmek udovoljava standardima MIL-STD-810F, MIL-STD-461E, MIL-STD0704E. Što to točno znači, nemamo pojma; pretpostavljamo da mu prašina, vlaga i udarci (možda i meci, tko zna) ne mogu naškoditi.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Što se tiče specifikacija, one nisu nimalo loše: tu je Intelov procesor iz serije Atom, 2 GB RAM memorije, SSD kapaciteta 128 GB te osam USB 2.0 portova.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;</content:encoded>
			<link>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-01-24-63</link>
			<dc:creator>bybacko</dc:creator>
			<guid>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-01-24-63</guid>
			<pubDate>Sat, 24 Jan 2009 11:07:18 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Brižni roboti</title>
			<description>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img src=&quot;http://www.live.ba/files/images/3499_3198910538_3a073f0b5a.thumbnail.jpg&quot; align=&quot;absmiddle&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;196&quot; height=&quot;156&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Japanska populacija ubrzano stari, pa su znanstvenici umjesto populacijskom politikom ovom problemu doskočili razvojem prototipa robota koji bi se trebao brinuti za starije i nemoćne.&lt;br&gt;&lt;br&gt;


Prototip robota koji bi se mogao brinuti o starijima i nemoćnima demonstriran je u Japanu.&lt;br&gt;&lt;br&gt;


Robot Twendy-one razvijen je na Sveučilištu Waseda u Tokiju.&lt;br&gt;&lt;br&gt;


Nemoćnima može pomoći na razne načine, kao što je, naprimjer, ustajanje iz kreveta, a njegove spretne ruke dobro se snalaze i među kućanskim aparatima.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Očekuje se da će u Japanu za svega nekoliko desetljeća čak 40 posto populacije biti starije od 65 godina, a roboti bi trebali preuzeti brigu za starije i nemoćne. &lt;br&gt;&lt;br&gt;</description>
			<content:encoded>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img src=&quot;http://www.live.ba/files/images/3499_3198910538_3a073f0b5a.thumbnail.jpg&quot; align=&quot;absmiddle&quot; border=&quot;0&quot; width=&quot;196&quot; height=&quot;156&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Japanska populacija ubrzano stari, pa su znanstvenici umjesto populacijskom politikom ovom problemu doskočili razvojem prototipa robota koji bi se trebao brinuti za starije i nemoćne.&lt;br&gt;&lt;br&gt;


Prototip robota koji bi se mogao brinuti o starijima i nemoćnima demonstriran je u Japanu.&lt;br&gt;&lt;br&gt;


Robot Twendy-one razvijen je na Sveučilištu Waseda u Tokiju.&lt;br&gt;&lt;br&gt;


Nemoćnima može pomoći na razne načine, kao što je, naprimjer, ustajanje iz kreveta, a njegove spretne ruke dobro se snalaze i među kućanskim aparatima.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Očekuje se da će u Japanu za svega nekoliko desetljeća čak 40 posto populacije biti starije od 65 godina, a roboti bi trebali preuzeti brigu za starije i nemoćne. &lt;br&gt;&lt;br&gt;</content:encoded>
			<link>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-01-22-62</link>
			<dc:creator>bybacko</dc:creator>
			<guid>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-01-22-62</guid>
			<pubDate>Thu, 22 Jan 2009 10:28:53 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Limuzina Predsjednika SAD - Auto koje misli da je TENK!</title>
			<description>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; align=&quot;absmiddle&quot; src=&quot;http://static01.dernek.ba/blogslikevelike/1261932-167024.jpg&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Novi predsjednik SAD-a dobiva i novu veliku predsjedničku limuzinu. Toliko veliku da doslovce nije stala u fotografiju. Točnije, riječ je o čak pet i pol metara duljine. Stari Cadillac One zamjenjuje se potpuno novom tvrđavom na kotačima. Ista se izvana tek minimalno razlikuje od prethodnika no zato ispod debelog oklopa skriva brojna poboljšanja. 
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
Sigurnosna, naravno, a riječ je ponajprije o novim, otpornijim oplatama koje mogu izdržati napad svim lakim ali i dobrim dijelom teškog oružja, čak i projektila. Stakla su prilično podebljanja, neprobojna na metke i ne mogu se spustiti, izuzev onog od vozača. A svježi zrak, pitate se? Nikakav problem jer ovdje je neovisan sustav ventilacije, s posebnim spremnikom kisika smještenim u prtljažniku, koji radi besprijekorno i u slučaju ako vozilo bude na meti terorističkog napada bojnim otrovima. 
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
Uz to gume su i...</description>
			<content:encoded>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img border=&quot;0&quot; align=&quot;absmiddle&quot; src=&quot;http://static01.dernek.ba/blogslikevelike/1261932-167024.jpg&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Novi predsjednik SAD-a dobiva i novu veliku predsjedničku limuzinu. Toliko veliku da doslovce nije stala u fotografiju. Točnije, riječ je o čak pet i pol metara duljine. Stari Cadillac One zamjenjuje se potpuno novom tvrđavom na kotačima. Ista se izvana tek minimalno razlikuje od prethodnika no zato ispod debelog oklopa skriva brojna poboljšanja. 
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
Sigurnosna, naravno, a riječ je ponajprije o novim, otpornijim oplatama koje mogu izdržati napad svim lakim ali i dobrim dijelom teškog oružja, čak i projektila. Stakla su prilično podebljanja, neprobojna na metke i ne mogu se spustiti, izuzev onog od vozača. A svježi zrak, pitate se? Nikakav problem jer ovdje je neovisan sustav ventilacije, s posebnim spremnikom kisika smještenim u prtljažniku, koji radi besprijekorno i u slučaju ako vozilo bude na meti terorističkog napada bojnim otrovima. 
&lt;br&gt;&lt;br&gt;
Uz to gume su izrađene od posebne smjese pa se na njima ova grdosija može voziti i kada su probušene, a automobil je, između ostaloga, opremljen i infracrvenim kamerama za noćnu vožnju. O većini ostalih sigurnosnih detalja nema informacija jer ipak je riječ o limuzini prvog čovjeka najjače svjetske velesile. &lt;br&gt;&lt;br&gt;</content:encoded>
			<link>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-01-22-61</link>
			<dc:creator>bybacko</dc:creator>
			<guid>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-01-22-61</guid>
			<pubDate>Thu, 22 Jan 2009 10:25:33 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Leteći automobil</title>
			<description>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img src=&quot;http://static01.dernek.ba/blogslikevelike/1222933-153403.jpg&quot; width=&quot;315&quot; align=&quot;absmiddle&quot; border=&quot;0&quot; height=&quot;192&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Vozilo će &quot;bez sletanja&quot; moći da pređe 800 kilometara, brzinom većom od 185 kilometara na sat. Samo jedan motor omogućava funkcionisanje i autobomila i aviona. Posle prizemljenja leteći automobil sklapa krila za 15 sekundi i pretvara se u klasično drumsko vozilo, lako za parkiranje.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;


Mane ovog vozila budućnosti su cena koja dostiže 200.000 dolara i to što troši 11 litara goriva na 100 kilometara.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;


Konstruktor Karl Ditrih kazao je da je unapred prodato već 40 letećih automobila, a ovo vozilo bi, po njegovom mišljenju, posebno korisno bilo za policiju i spasilačke službe. &lt;br&gt;&lt;br&gt;</description>
			<content:encoded>&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img src=&quot;http://static01.dernek.ba/blogslikevelike/1222933-153403.jpg&quot; width=&quot;315&quot; align=&quot;absmiddle&quot; border=&quot;0&quot; height=&quot;192&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;

Vozilo će &quot;bez sletanja&quot; moći da pređe 800 kilometara, brzinom većom od 185 kilometara na sat. Samo jedan motor omogućava funkcionisanje i autobomila i aviona. Posle prizemljenja leteći automobil sklapa krila za 15 sekundi i pretvara se u klasično drumsko vozilo, lako za parkiranje.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;


Mane ovog vozila budućnosti su cena koja dostiže 200.000 dolara i to što troši 11 litara goriva na 100 kilometara.
&lt;br&gt;&lt;br&gt;


Konstruktor Karl Ditrih kazao je da je unapred prodato već 40 letećih automobila, a ovo vozilo bi, po njegovom mišljenju, posebno korisno bilo za policiju i spasilačke službe. &lt;br&gt;&lt;br&gt;</content:encoded>
			<link>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-01-17-60</link>
			<dc:creator>bybacko</dc:creator>
			<guid>https://bybacko.ucoz.com/news/2009-01-17-60</guid>
			<pubDate>Sat, 17 Jan 2009 16:10:49 GMT</pubDate>
		</item>
	</channel>
</rss>